Ministarstvo kulture



Yüklə 197.01 Kb.
səhifə1/3
tarix22.04.2016
ölçüsü197.01 Kb.
  1   2   3
MINISTARSTVO KULTURE

1904

Na temelju članka 62. stavka 3. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 162/03) i članka 15. stavka 2. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine« br. 199/03 i 30/04) ministar kulture, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, donosi



PRAVILNIK

O SKUPLJANJU SAMONIKLIH BILJAKA U SVRHU PRERADE, TRGOVINE I DRUGOG PROMETA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 2.

Samonikle biljke na koje se odnose uvjeti propisani ovim Pravilnikom utvrđene su Pravilnikom o zaštićenim divljim svojtama, kao strogo zaštićene biljke i zaštićene biljke.

Članak 3.

U smislu ovog Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

»Samonikle biljke« su biljni organizmi koji nisu nastali pod utjecajem čovjeka kao posljedica uzgojnih aktivnosti u smislu Zakona o zaštiti prirode.

»Dijelovi biljaka« su nadzemni dijelovi – cvijet (flos), list (folium), izbojci (turiones), pupovi (gemmae), nadzemni dio (herba) plod (fructus), sjeme (semen), kora (cortex), drvo (lignum) te podzemnie dijelovi – korijen (radix), gomolj (tuber), korjenčić (rhizoma), lukovica (bulbus).

»Količina skupljanja« je količina samoniklih biljaka izražena u kilogramima ili prstohvatima (obuhvat palca i kažiprsta).

»Skupljanje samoniklih biljaka« je postupak u kojem se samonikle biljke i njihovi dijelovi skupljaju u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

»Nositelji dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka« su pravne i fizičke osobe, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili seljačka domaćinstva, koji su dobili dopuštenje za skupljanje samoniklih biljaka sukladno ovom Pravilniku.

»Komercijalni sakupljač samoniklih biljaka« je fizička osoba koja je ovlaštena za skupljanje samoniklih biljaka od strane pravne osobe ili obrta, koji imaju dopuštenje za skupljanje samoniklih biljaka.

Članak 4.

Zabranjeno je skupljanje onih samoniklih biljaka u nacionalnim parkovima, te strogim i posebnim rezervatima radi kojih je područje primarno zaštićeno.

U ostalim zaštićenim područjima skupljanje samoniklih biljaka je dopušteno ako nije drugačije propisano posebnim propisima te uz prethodno pribavljenu suglasnost nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem.

Ministarstvo može iz znanstveno-istraživačkih razloga i radi zaštite staništa odrediti neko područje kao trajno zaštićenu plohu na kojoj se privremeno ili trajno zabranjuje skupljanje samoniklog bilja.

II. UVJETI ZA IZDAVANJE DOPUŠTENJA ZA SKUPLJANJE SAMONIKLIH BILJAKA

Članak 5.

Ministarstvo izdaje dopuštenje za skupljanje samoniklih biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa na temelju zahtjeva koji mogu podnijeti pravne i fizičke osobe, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili seljačka domaćinstva, koja su upisana u javni upisnik (upisnik poljoprivrednih gospodarstava prema Zakonu o poljoprivredi, upisnik o minimalnim uvjetima za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćin­stvima prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i slični upisnici).

Podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu dobiti dopuštenje za skupljanje samoniklih biljaka obavljaju na vlastitom zemljištu i/ili na tuđem zemljištu uz prethodnu suglasnost vlasnika ili ovlaštenika prava na prirodnim dobrima.

Dopuštenje se izdaje sukladno odredbama ovog Pravilnika na temelju stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod). Dopuštenje se izdaje rješenjem.

Skupljanje strogo zaštićenih samoniklih biljaka je zabranjeno, osim u slučajevima propisanim u članku 80. Zakona o zaštiti prirode.

Članak 6.

Zahtjev za skupljanje samoniklih biljaka treba sadržavati:

– podatke o podnositelju zahtjeva

– hrvatski i latinski nazivi biljnih vrsta

– dijelove samoniklih biljaka

– količinu koja se želi skupljati

– područje skupljanja

– način i pribor skupljanja

– namjena skupljenog bilja.

Podnositelj zahtjeva za pribavljanje dopuštenja dužan je uz zahtjev priložiti:

– dokaz o registriranoj djelatnosti za skupljanje samoniklih biljaka radi prerade, trgovine i drugog prometa, odnosno upisu u javni upisnik za pravne osobe, obrtnike, obiteljsko poljoprivredna gospodarstva ili seljačka domaćinstva iz članka 5. ovog Pravilnika,

– dokaz o vlasništvu zemljišta ili prethodnu suglasnost vlasnika zemljišta ili ovlaštenika prava na prirodnom dobrima.

Zahtjevu za skupljanje samoniklih biljaka prilažu se državni biljezi u vrijednosti 70.000 kuna.

Članak 7.

Zavod je dužan dostaviti Ministarstvu kulture stručnu podlogu iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika najkasnije do 31. siječnja svake godine.

Stručna podloga izrađuje se na temelju kategorija ugroženosti vrsta, odnosno temeljem analize stanja samoniklih biljaka u prirodi te izvješća nositelja dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka o skupljanju samoniklih biljaka za proteklu godinu.

Stručna podloga sadrži: ukupnu godišnju količinu samoniklih biljaka koja se može sakupiti, po vrstama i njihovim dijelovima; područja sakupljanja po županijama; vremensko razdoblje u kojem je dozvoljeno skupljanje iz prirode; sredstva kojima je dozvoljeno skupljanje; mjere zaštite, ocjenu utjecaja sakupljanja samoniklih biljaka na prirodu i na očuvanje povoljnog stanja populacije samoniklih biljaka.

Članak 8.

Zavod izrađuje i vodi bazu podataka o skupljanju samoniklih biljaka, te Očevidnik nositelja dopuštenja za sakupljanje samoniklih biljaka.

U Očevidnik se unose podaci o nositeljima dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka, podaci o vrstama i količinama, te području (županija i naziv lokaliteta) skupljanja samoniklih biljaka.

Zavod će osigurati dostupnost podataka iz baze i Očevidnika za potrebe provedbe ovoga Pravilnika, te Ministarstvu dostaviti izvod iz Očevidnika prema potrebi.

Članak 9.

Nositelji dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka dužni su Zavodu dostaviti godišnje izvješće o skupljanju samoniklih biljaka najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Uz izvješće obvezno se dostavlja popis komercijalnih sakupljača.

Izvješće se dostavlja na obrascu koji je sastavni dio dopuštenja.

III. MJERE ZAŠTITE ZA KOMERCIJALNO SKUPLJANJE SAMONIKLIH BILJAKA

Članak 10.

Skupljanje samoniklih biljaka za ovlaštene pravne osobe i obrte obavljaju komercijalni sakupljači samoniklih biljaka.

Nositelji dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka iz stavka 1. ovog članka dužni su voditi evidenciju komercijalnih sakupljača i odgovaraju za njihove radnje prilikom skupljanja.

Komercijalni sakupljač samoniklih biljaka mora imati potvrdu za obavljanje poslova sakupljanja samoniklih biljaka koju izdaje nositelj dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka iz stavka 1. ovoga članaka.

Potvrda sadrži ime i prezime komercijalnog sakupljača samoniklih biljaka, ime roditelja, godinu rođenja, mjesto i adresu stanovanja, navod o nositelju dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka. Potvrda mora biti ovjerena i potpisana od ovlaštene osobe iz stavka 1. ovog članka.

U tijeku obavljanja poslova skupljanja samoniklih biljaka komercijalni sakupljač dužan je potvrdu iz stavka 3. ovoga članka imati sa sobom, te je na zahtjev inspektora zaštite prirode ili druge ovlaštene osobe predočiti.

Članak 11.

Samonikle biljke mogu se skupljati uz obvezno pridržavanje slijedećih mjera zaštite:

– na jednom nalazištu može se skupljati najviše dvije trećine biljnog fonda,

– pri skupljanju biljaka kod kojeg se koriste samo određeni nadzemni dijelovi, koristiti se isključivo tehnika rezanja, bez oštećivanja ostalih dijelova biljaka,

– prilikom branja ne smije se oštećivati neposredno stanište,

– jame nastale vađenjem podzemnih dijelova samoniklih biljaka moraju se ponovno zatrpati iskopanom zemljom,

– posebne mjere zaštite utvrđuju se stručnom podlogom iz članka 7. ovoga Pravilnika.

Članak 12.

Ako se skupljanjem određenih vrsta samoniklog bilja znatno ili vidljivo smanji populacija pojedine vrste samoniklih biljaka na određenom području ili ako je stanje njihovoga staništa loše Ministarstvo kulture može skratiti sezonu skupljanja, smanjiti dopuštenu količinu ili na određeno vrijeme potpuno zabraniti skupljanje određenih vrsta samoniklih biljaka na tom području.

Članak 13.

Nositelju dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka za kojega se utvrdi da postupa suprotno odredbama ovoga Pravilnika i uvjetima iz dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka, neće se izdati dopuštenje za skupljanje samoniklih biljaka u narednoj godini.

IV. NADZOR

Članak 14.

Nadzor nad provedbom ovog Pravilnika vrši inspekcija zaštite prirode i drugi inspektori svaki u okviru svojih nadležnosti sukladno zakonu o zaštiti prirode I posebnim propisima.

Nepridržavanje odredbi ovog Pravilnika, smatra se prekr­šajem sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Do donošenja Pravilnika o zaštićenim divljim svojtama, primjenjuje se popis strogo zaštićenih i zaštićenih biljaka koji je prilog ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-07/04-01-41/18
Urbroj: 532-04-3/3-04-06
Zagreb, 9. srpnja 2004.

Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.

STROGO ZAŠTIĆENE BILJKE

Alismataceae

Travoliki žabočun (Alisma gramineum)

Žabnjačka kornjačnica (Baldellia ranunculoides)

Kaldezija (Caldesia parnassifolia)

Plutajući žabočun (Luronium natans)

Amaryllidaceae

Višecvjetni sunovrat (Narcissus tazett)

Primorski žilj (Pancratium maritimum)

Žuta lužarka (Stembergia lutea)



Apiaceae

Puzavi celer (Apium repens)

Hrvatska nevesika (Athamanta turbith)

Karglijev zvinčac (Bupleurum karglii)

Kopljastolisni zvinčac (Bupleurum lancifolium)

Obojena krabljica (Chaerophyllum coloratum)

Trnovita ježika (Echinophora spinosa)

Planinski kotrljan (Eryngium alpinum)

Bijela grafija (Grafia golaka)

Hladnikija (Hladnikia pastinacifolia)

Obični ljepušak (Hydrocotyle vulgaris)

Moračina širolistna (Orlaya kochii)

Pukovica (Peucedanum aegopodioides)

Kožasta pukovica (Peucedanum coriaceum)

Razgranjena potrenšlagija (Portenschlagiella ramosissima)

Planinsko devesilje (Seseli malyi)

Pustenasto devesilje (Seseli tomentosum)

Aquifoliaceae

Božikovina (Ilex aquifolium)



Araceae

Duguljasti kozlac (Arum orientale ssp. longispathum)

Močvarni zmijinac (Calla palustris)

Aristolochiaceae

Hrvatska vučja stopa (Aristolochia croatica)

Šumski kopitnjak (Asarum europaeum ssp. italicum)

Asciepiadaceae

Šiljasti lastavičnjak (Cynanchum acutum)

Grčka luštrika (Periploca graeca)

Jadranski lastavičnjak (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum)



Aspleniaceae

Kvarnerski jelenak (Asplenium hybridum)

Streličasti jelenak (Asplenium sagittatum)

Asteraceae

Pustenasti jarmen (Anthemis tomentosa)

Gorska moravka (Arnica montana)

Panonski zvjezdan (Aster tripolium L. ssp. pannonicus)

Riječki kravljak (Carlina fiumensis)

Planinska zečina (Centaurea alpina)

Biokovska zečina (Centaurea biokovensis)

Brachtova zečina (Centaurea brachtii)

Žljezdasta zečina (Centaurea crithmifolia)

Crvenkasta zečina (Centaurea cuspidata)

Dalmatinska zečina (Centaurea dalmatica)

Palagruška zečina (Centaurea friderici)

Gola zečina (Centaurea glaberrima)

Derventanska zečina (Centaurea incompta)

Jabučka zečina (Centaurea jabukensis)

Radićeva zečina (Centaurea radichii)

Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina)

Trnovitotrepavičava zečina (Centaurea spinosociliata)

Paučinastosiva zečina (Centaurea stenolepis ssp. joannis)

Visianijeva zečina (Centaurea visianiana)

Pučinska zečina (Centaurea x pomoënsis)

Velinačka zečina (Centaurea x velinacensis)

Mađarski divokozjak (Doronicum hungaricum)

Vrboliki oman (Inula salicina ssp. aspera)

Krški runolist (Leontopodium alpinum ssp. krasense)

Močvarna ivančica (Leucanthemella serotina)

Sibirska jezičnjača (Ligularia sibirica)

Jednogodišnja nevenka (Xeranthemum annuum)



Berberidaceae

Etnanska žutika (Berberis croatica)



Betulaceae

Cretna breza (Betula pubescens)



Boraginaceae

Gola visika (Cerinthe glabra ssp. smithiae)

Gola visika (Cerinthe glabra ssp. velebitica)

Velebitski pasji jezik (Cynoglossum velebiticum)

Žalobna visika (Cerinthe tristis)

Povaljeni sunčac (Heliotropium supinum)

Uskolisna potočnica (Myosotis suaveolens)

Šumska potočnica (Myosotis sylvatica ssp. subarvensis)

Rumenjača (Onosma echioides)

Rumenjača (Onosma javorkae)

Zvjezdasti oštrolist (Onosma stellulata)

Jezičasti oštrolist (Onosma pseudoarenaria ssp. fallax)



Oštrolist (Onosma pseudoarenaria ssp. tridentina)

Uskolisni plućnjak (Pulmonaria visianii)



Brassicaceae

Kamenjarska kamnica (Aethionema saxatile ssp. scopulorum)

Gromotulja (Alyssum austrodalmaticum)

Samoborska gromotulja (Alyssum montanum ssp. gmelinii)

Siva gromotulja (Alyssum montanum ssp. pagense)

Skopolijeva gušarka (Arabis scopoliana)

Hrvatska tarčuka (Aubrieta columnae ssp. croatica)

Jadranska rumenica (Aurinia leucadea)

Sitnoplodna gromotulja (Aurinia microcarpa)

Izverugana gromotulja (Aurinia sinuata)

Botterijeva vrzina (Brassica botterii)

Sušačka vrzina (Brassica cazzae)

Repa mehka (Brassica mollis)

Planinska režuha (Cardamine carnosa)

Ružičasta režuha (Cardamine chelidonia)

Kitajbelova režuha (Cardamine kitaibelii)

Primorska režuha (Cardamine maritima)

Waldsteinova režuha (Cardamine waldsteinii)

Hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica)

Hallerova gušarka (Cardaminopsis halleri)

Perasti šulac (Crambe tataria)

Velebitska degenija (Degenia velebitica)

Kranjski šeboj (Erysimum carniolicum)

Šeboj (Erysimum linariifolium)

Šumski šeboj (Erysimum sylvestre)

Trobridi sijedac (Fibigia triquetra)

Mrežasta lukica (Peltaria alliacea)

Raznolistni dragušac (Rorippa lippizensis)

Dinarska čestika (Thlaspi dinaricum)

Campanulaceae

Mirisava žlijezdača (Adenophora liliifolia)

Busenasti zvončić (Campanula cespitosa)

Patuljasti zvončić (Campanula cochlearifolia)

Prozorski zvončić (Campanula fenestrellata)

Hercegovački zvončić (Campanula hercegovina)

Istarski zvončić (Campanula istriaca)

Justinijanov zvončić (Campanula justiniana)

Portenschlagov zvončić (Campanula portenschlagiana)

Poscharskyjev zvončić (Campanula poscharskyana)

Brdska zvončika (Campanula serrata)

Kranjska zvončika (Campanula thyrsoides ssp. carniolica)

Tommasinijev zvončić (Campanula tommasiniana)

Velebitski zvončić (Campanula velebitica)

Waldsteinov zvončić (Campanula waldsteiniana)

Dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus)

Dinarsko zvonce (Edraianthus dinaricus)

Patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio)

Puzavo zvonce (Edraianthus serpyllifolius)

Kitnjasta zečica (Physoplexis comosa)



Caprifoliaceae

Borbaševa kozlokrvina (Lonicera borbasiana)

Ljepljiva kozja krv (Lonicera glutinosa)

Caryophyillaceae

Nježna pjeskarica (Arenaria gracilis)

Dinarski rožac (Cerastium dinaricum)

Velecvjetni rožac (Cerastium grandiflorum)

Liburnijski karanfili (Dianthus ferrugineus spp. liburnicus)

Hrvatski karanfil (Dianthus giganteus ssp. croaticus)

Cjeloviti karanfil (Dianthus integer)

Stjenski karanfil (Dianthus petraeus)

Velebitski karanfil (Dianthus velebiticus)

Primorski mekinjak (Drypis spinosa ssp. jacquiniana)

Proljetna mišjakinica (Minuartia verna ssp. insularis)

Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii)

Ljepiva pušina (Silene armeria)

Planinska pušina (Silene alpestris)

Metličasta pušina (Silene catholica)

Pušina (Silene chromodonta)

Pušina (Silene hayekiana)

Heuffelova pušina (Silene heuffelii)

Širokolisna pušina (Silene latifolia)

Noćna pušina (Silene noctiflora)

Waldsteinova pušina (Silene waldsteinii)

Reichenbachova pušina (Silene reichenbachii)

Lepica rijedkocvjetna (Silene remotiflora)

Retzdorffova pušina (Silene retzdorffiana)

Šloserova pušina (Silene sendtneri)

Tommasinijeva pušina (Silene tommasinii)

Velebitska pušina (Silene velebitica)

Veselskyjeva pušina (Silene veselskyi)

Piramidalni kravajac (Vaccaria hispanica)

Chenopodiaceae

Pješčarska metlica (Bassia laniflora)

Jednogodišnja krafnarka (Camphorosma annua)

Planinski božur (Salicornia veneta)

Slankasta solnjača (Salsola kali)

Sodna solnjača (Salsola soda)

Primorska jurčica (Suaeda maritima)

Grmolika jurčica (Suaeda vera)



Cichoriaceae

Pantocsekov dimak (Crepis pantocsekii)

Pirinejski dimak (Crepis pyrenaica)

Runjika (Hieracium amphithales)

Runjika (Hieracium brachycaule)

Runjika (Hieracium brevilanosum)

Runjika (Hieracium calophyllum)

Paštitasta runjika (Hieracium cymosum ssp. laxiflorum)

Paštitasta runjika (Hieracium cymosum ssp. samoboricum)

Paštitasta runjika (Hieracium cymosum ssp. xanthophyllum)

Ježasta runjika (Hieracium echioides)

Runjika (Hieracium falcatiforme)

Runjika (Hieracium janchenii)

Runjika (Hieracium leucopelmatum)

Runjika (Hieracium macrodon)

Runjika (Hieracium malovanicum)

Runjika (Hieracium mirificissimum)

Obrovačka runjika (Hieracium obrovacense)

Runjika (Hieracium neilreichii)

Runjika (Hieracium pelliculatum)

Mala runjika (Hieracium pilosella ssp. zagrabiense)

Runjika (Hieracium pseudotommasinii)

Runjika (Hieracium scheppigianum)

Runjika (Hieracium sphaerophyllum)

Waldsteinova runjika (Hieracium waldsteinii)

Rossijev lavlji zub (Leontodon rossianus)

Jagušac (Picris scaberrima)

Clusiaceae

Pljuskavica (Hypericum spruneri)



Convolvulaceae

Pješčarski ladolež (Calystegia soldanella)

Uskolisni slak (Convolvulus lineatus)

Cyperiaceae

Stisnuta trešnica (Blysmus compressus)

Šiljati šaš (Carex acuta)

Češki šaš (Carex bohemica)

Cretni šaš (Carex davalliana)

Zvjezdasti šaš (Carex echinata)

Razdijeljeni šaš (Carex divisa)

Žuti šaš (Carex flava)

Veliki obalni šaš (Carex extensa)

Hostov šaš (Carex hostiana)

Tamnozeleni šaš (Carex lepidocarpa)

Crnkasti šaš (Carex nigra)

Buhin šaš (Carex pulicaris)

Prosasti šaš (Carex panicea)

Obalni šaš (Carex riparia)

Kljunasti šaš (Carex rostrata)

Crni šaš (Carex serotina)

Mjehurasti šaš (Carex vesicaria)

Glavičasti šilj (Cyperus capitatus)

Žućkasti oštrik (Cyperus flavescens)

Smeđi šilj (Cyperus fuscus)

Klupčasti oštrik (Cyperus glomeratus)

Dugi oštrik (Cyperus longus

Goli oštrik (Cyperus glaber)

Okruglasti oštrik (Cyperus rotundus)

Kasni oštrik (Cyperus serotinus)

Kranjska jezernica (Eleocharis carniolica)

Jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis)

Jajolika jezernica (Eleocharis ovata)

Uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium)

Širokolisna suhoperka (Eriophorum latifolium)

Cretna suhoperka (Eriophorum vaginatum)

Resasti šilj (Fimbristylis bisumbellata)

Bijela šiljkica (Rhynchospora alba)

Busenasta šašina (Scirpus cespitosus)

Bodljasti oblić (Scirpus mucronatus)

Šćetica končastolisna (Scirpus setaceus)

Šćetica pozemljuša (Scirpus supinus)



Dipsacaceae

Jadranska prženica (Knautia adriatica)

Clementijeva prženica (Knautia clementii)

Dalmatinska prženica (Knautia dalmatica)

Ilirska prženica (Knautia illyrica)

Češljasta prženica (Knautia pectinata)

Sarajevska prženica (Knautia sarajevensis)

Travnička prženica (Knautia travnicensis)

Velebitska prženica (Knautia velebitica)

Visianijeva prženica (Knautia visianii)

Svjetlucava zvjezdoglavka (Scabiosa lucida ssp. stricta)

Petterova preskočica (Succisella petteri)



Droseraceae

Mjehurasta vodena stupica (Aldrovanda vesiculosa)

Okrugolisna rosika (Drosera rotundifolia)

Dryopteridaceae

Ilirska papratnjača (Polystichum illyricum)



Equisetaceae

Zimska preslica (Equisetum hyemale)



Ericaceae

Pitoma obična planika (Arbutus x andrachnoides)

Zimzelena medvjetka (Arctostaphylos uva-ursi)

Dlakavi pjenišnik (Rhododendron hirsutum)



Fabaceae

Zlatnožuti ranjenik (Anthyllis aurea ssp. velebitica)

Jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis)

Ranovka škurorujna (Anthyllis montana ssp. atropurpurea)

Pravi ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora)

Pravi ranjenik (Anthyllis vulneraria ssp. weldeniana)

Uskolisni kozlinac (Astragalus angustifolius ssp. biokovensis)

Kozlinac (Astragalus glacialis)

Ilirski kozlinac (Astragalus monspessulanus ssp. illyricus)

Krčki kozlinac (Astragalus muelleri)

Dalmatinski kozlinac (Astragalus pelecinus ssp. dalmatica)

Re­gensburška tila (Chamaecytisus ratisbonensis)

Trnovita tila (Chamaecytisus spinescens ssp. ala-venti)

Uspravna bjeloglavica (Dorycnium rectum)

Kame­njarska žutilovka (Genista pulchella)

Svilenasta žutilovka (Genista sericea)

Uskolisna žutilovka (Genista sylvestris ssp. dalmatica)

Planinska slatkovina (Hedysarum hedysaroides ssp. exaltatum)

Sredozemna slatkovina (Hedysarum spinosissimum ssp. capitatum)

Obična zanovijet (Laburnum anagyroides ssp. alschingeri)

Planinska graholika (Lathyrus alpestris ssp. alpestris)

Planinska graholika (Lathyrus alpestris ssp. friedrichsthalii)

Žućkastobijela graholika (Lathyrus ochrus)

Pova­ljeni orešac (Lathyrus saxatilis)

Kretska svinduša (Lotus cytisoides)

Svinđuša (Lotus preslii)

Svinđuša (Lotus stenodon)

Pješčarska grahorka (Onobrychis areanaria ssp. tommasinii)

Gorska grahorka (Onobrychis montana ssp. scardica)

Grahorka (Onobrychis oxyodonta)

Zečji trn (Ononis adenotricha)

Dinarska oštrica (Oxytropis dinarica)

Dinarska oštrica (Oxytropis dinarica ssp. velebitica)

Dinarska oštrica (Oxytropis dinarica ssp. weberi)

Pironova vija (Medicago pironae)

Vija (Medicago tenoreana)

Ljuskasta tilovina (Petteria ramentacea)

Dalmatinska djetelina (Trifolium dalmaticum)

Michelijeva djetelina (Trifolium michelianum)

Promje­njiva djetelina (Trifolium mutabile)

Panonska djetelina (Trifolium pannonicum)

Položita djetelina (Trifolium pignantii)

Perzijska djetelina (Trifolium resupinatum)

Prugasta djetelina (Trifolium striatum ssp. tenuiflorum)

Velebitska djetelina (Trifolium velebiticum)

Grahor bielocvjetni (Vicia leucantha)

Dinarska grahorica (Vicia ochroleuca ssp. dinara)

Grahorkasta grahorica (Vicia onobrychioides)





Yüklə 197.01 Kb.

Dostları ilə paylaş:
  1   2   3




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azrefs.org 2020
rəhbərliyinə müraciət

gir | qeydiyyatdan keç
    Ana səhifə


yükləyin