Title: Cross-sectional study of drug use in pregnancy




Yüklə 152.99 Kb.
tarix20.04.2016
ölçüsü152.99 Kb.
Naslov: Presječno istraživanje (cross-sectional study) korištenja lijekova u trudnoći
Title: Cross-sectional study of drug use in pregnancy

Skraćeni naslov članka: Korištenje lijekova u trudnoći

Sažetak

Cilj rada je prikazati korištenje lijekova u trudnoći u Zagrebu. Proveli smo presječno istraživanje (cross-sectional study) kroz razdoblje od mjesec dana u sva 4 zagrebačka rodilišta, putem ankete kojom je obuhvaćeno 893 rodilja. Trudnice su koristile prosječno 2,6 lijekova. Vitaminsko-mineralni kompleks (62,9%) je na prvom mjestu od svih lijekova korištenih tijekom istraživanog razdoblja. Za lijekove korištene u razdoblju između prijema u bolnicu i poroda značajno je da se najviše koristio metoklopramid (10,1%) te diazepam (6,0%) koji ima visoku potrošnju tjekom cijele trudnoće. Prema FDA klasifikaciji rizika u trudnoći, od ukupnog broja trudnica, najviše ih je koristilo lijekove kategorije B (88%), zatim kategorije A (77%). Skupina C ima udjela od 16%. Od kategorija u kojima postoje dokazi humanog fetalnog rizika, kategorija D ima 47,5% udjela u ukupnom korištenju lijekova u trudnoći, dok je samo jedan lijek (0,1%) iz kategorije X, koja ima dokazano teratogeni učinak. Unatoč ograničenjima u istraživanju (mali uzorak rodilja, vremenski limitirano istraživanje) studija je ukazala na postojanje rizične primjene lijekova u trudnoći i neposredno nakon poroda u zagrebačkih rodilja te otvorila mogućnosti za unapređenje kvalitete terapije u ovom osjetljivom životnom razdoblju.


Deskriptori: trudnoća, lijekovi, Zagreb

Drug use in pregnancy


Summary

The aim of the paper is to investigate impact drugs utilization during pregnancy in the City of Zagreb. This one-month cross-sectional study was conducted in all four Zagreb maternity hospitals using a questionnaire administered to 893 pregnant women. The women used a mean of 2.6 drugs. The vitamin-mineral complex was the leading medicament used by the women during the study period (62.9%) and during pregnancy period. The leading drugs taken between hospital admission and delivery were metoclopramide (10.1%) and diazepam (6.0%). Utilization of diazepam is high during all pregnancy. According to FDA risk classification during pregnancy, the most drugs are in B class (88%), and in A class (77%). Percent of FDA C class is 16%. In the FDA classes with fetal risk, D class has 47,5%, and X class, with only one woman using drug from this class has a 0,1% of total utilization. In spite of some limitations of the study, the results pointed to the uneconomical, potentially harmful drug use during pregnancy and puerperium, obviously calling for therapy quality upgrading in this vulnerable period of life.


Descriptors: pregnancy, drugs, Zagreb

Uvod
Propisivanje lijekova u trudnoći predstavlja veliki izazov za liječnike koji moraju odvagnuti potencijalnu korist za majku i moguću štetnost za plod. Dilema je tim veća što za mnoge lijekove ne postoje relevantni podaci o njihovom mogućem štetnom učinku tijekom trudnoće.1

S obzirom da postojeća etička načela strogo ograničavaju vršenje kliničkih terapijskih pokusa na trudnicama, metode primijenjene u radu su prvenstveno epidemiološke. Brojna međunarodna istraživanja su pokazala da većina žena koristi lijekove u trudnoći.2-4 U zadnjih tridesetak godina rađene su brojne epidemiološke studije o primjeni lijekova u trudnoći. Jedno od značajnijih istraživanja je suradna studija „Upotreba lijekova u trudnoći“ koju je 90-ih godina prošlog stoljeća vodio: Istituto di ricerche farmacologiche „Mario Negri“ iz Milana, uz sudjelovanje Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba. Istraživalo se, putem anketiranja, korištenje lijekova u razdoblju trudnoće pri čemu su se vrlo detaljno ispitivali svi parametri vezani za ponašanje majke u trudnoći, za porod i razdoblje babinja.5,6 U Americi je tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća provedena studija o primjeni lijekova u trudnoći na 18,886 žena7, a u novije vrijeme su rađena istraživanja na različitim kohortama trudnica korištenjem podataka o primjeni lijekova iz nacionalnih baza podataka8,9. U Njemačkoj su također rađena brojna istraživanja propisivanja lijekova u trudnoći.10-13 U trudnoći treba naročito obratiti pažnju na racionalnu primjenu lijekova. Lijekove tijekom trudnoće treba primjenjivati prema jasnoj indikaciji i strogo propisanoj dozi, kroz dovoljno dug period. Pri primjeni lijekova tijekom trudnoće treba izbjegavati lijekove koji imaju potencijalno štetno djelovanje, osim u slučajevima u kojima je primjena lijeka nepohodna te bi izbjegavanje liječenja uzrokovalo pogoršanje zdravstvenog stanja majke ili štetnost po ishod trudnoće.1

Cilj ovoga rada je prikazati korištenje lijekova u trudnoći u Zagrebu te istražiti značajnija odstupanja u odnosu na trenutne svjetske trendove. Nadalje, cilj je razvrstati korištene lijekove sukladno Food and Drug Administration (FDA)14 klasifikaciji kategorija rizika i utvrditi koliko i kojih se lijekova pojedinih kategorija koristi u nas.


Metode
U radu je kao metoda korišteno presječno istraživanje (cross-sectional study) kojim je istraživan uzorak trudnica izloženih djelovanju različitih vrsta lijekova tijekom trudnoće. Istraživanje je provođeno u razdoblju od mjesec dana u četiri zagrebačka rodilišta: Klinici za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, Klinici za ženske bolesti i porodništvo Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, Klinici za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Merkur i Klinici za ginekologiju i porodiljstvo Opće bolnice Sveti Duh. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 893 rodilja. Istraživanje je provedeno putem jednostavno strukturiranog standardiziranog upitnika. Upitnik se sastoji od dvije vrste podataka: bolničkih podataka i podataka do kojih se došlo intervjuiranjem majke. Od bolničkih podataka prikupljeni su vitalni podaci o novorođenčetu i podaci o majci vezani uz prethodne porode, uz sadašnji porod i o upotrebi lijekova u vremenu između bolničkog prijema i poroda. Drugi dio upitnika čini intervju majke o dosadašnjoj edukaciji, kontracepciji, posjetima i ultrazvučnim (UZV) pregledima tijekom trudnoće, navikama i o upotrebi lijekova započetoj prije i nastavljenoj tijekom trudnoće te o upotrebi lijekova započetoj tijekom trudnoće prije bolničkog prijema zbog poroda. Rodilje je u prvom tjednu nakon poroda intervjuirao bolnički liječnik - ginekolog detaljno upoznat s kliničkom studijom.

Svi lijekovi klasificirani su u skupine prema Anatomsko-Terapijsko-Kemijskoj (ATK) klasifikaciji lijekova.15

U kategorije rizika lijekovi su svrstani prema FDA (Food and Drug Administration - Američka uprava za hranu i lijekove) klasifikaciji (kategorije rizika A, B, C, D, X) lijekova u trudnoći koja je temeljena na podacima iz kontroliranih studija u žena i studija provedenih na životinjama.14,16-20

FDA kategorije rizika lijekova u trudnoći su slijedeće:


  • A kontrolirane studije u žena nisu pokazale rizik za fetus

  • B studije na gravidnim životinjama nisu pokazale rizik za fetus, ali nema kontroliranih studija u žena

  • C studije na životinjama pokazale su teratogeni učinak, nema kontroliranih studija u žena. Lijek dati samo ako potencijalna korist opravdava mogući rizik za fetus.

  • D postoje dokazi humanog fetalnog rizika, ali korist od primjene lijeka može opravdati mogući rizik (u za život opasnim situacijama, teške bolesti za koje nema drugog lijeka, a sama bolest ima veću učestalost malformacija, npr. hipertireoza, epilepsija).

  • X studije na životinjama ili ženama pokazale su teratogeni učinak ili je dokaz fetalnog rizika potvrđen ljudskim iskustvom; rizik ne opravdava bilo koju moguću korist; ne smiju se koristiti u trudnica ili žena generativne dobi.

Utvrđen je broj i postotak žena koje su koristile jedan ili više lijekova tijekom trudnoće. Prikazana je potrošnja lijekova po skupinama ATK sustava tjekom promatranog razdoblja trudnoće. Prikazani su najčešće korišteni lijekovi tijekom trudnoće te učestalost korištenja lijekova iz pojedinih kategorija rizika prema FDA klasifikaciji.

Pribavljen je pristanak etičkih povjerenstava sviju četiri klinika koje su bile uključene u istraživanje, Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Središnjeg etičkog povjerenstva za klinička ispitivanja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Rezultati

Svih 893 rodilja koje su sudjelovale u istraživanju, trudnoću je završilo porodom zdravog djeteta. Dob rodilja je u rasponu od 17 do 44 godine (tablica 1). Najviše ih je u dobnoj skupini 25-29 godina (37,6%) i 30-34 godine (31,6%). Prema obrazovnoj strukturi, najveći broj žena koje su sudjelovale u istraživanju ima srednju stručnu spremu (63,6%). Udio žena s visokom stručnom spremom je 18,3%, dok ostatak od 18,1% čine žene s nižom stručnom spremom (tablica 2).

Broj i udio žena koje nisu koristile niti jedan lijek te koje su koristile jedan ili više lijekova za vrijeme trudnoće, prikazan je u tablici 3.

Za vrijeme trudnoće, žene su koristile prosječno 2,6 lijekova.

U tablici 4. prikazani su lijekovi korišteni u pojedinim razdobljima trudnoće po glavnim skupinama ATK klasifikacije lijekova. Potrošnja lijekova tijekom trudnoće u deset skupina ATK sutava raste. Neznatan pad potrošnje u trećem trimestru u odnosu na drugi primjetan je u skupini lijekova za koštano-mišićni sustav (M) i u skupini lijekova za sustavne infekcije (J). U razdoblju između prijema u bolnicu radi poroda i poroda obilježja potrošnje lijekova po ovim skupinama se značajno mijenjaju.


ATK glavna anatomska skupina A (lijekovi s učinkom na probavni sustav i metabolizam) Iz ove skupine tijekom trudnoće najviše je poraslo korištenje vitaminsko-mineralnog kompleksa, koje je u prvom tromjesečju koristilo 289 (32%) trudnica, u drugom 400 (45%), a u trećem 465 (52%). Manje povećanje potrošnje pokazivao je kalcij kojeg je koristilo 23 (3%) žena u prvom, 31 (4%) u drugom i 32 (4%) u trećem tromjesečju, dok ga prije trudnoće nisu gotovo uopće koristile. Ove je lijekove tijekom trudnoće koristilo 74% žena. Neposredno pred porod znatnije se povećala potrošnja metoklopramida, kojega je u prvom tromjesečju koristila jedna žena, a neposredno pred porod njih 90. Ostatak potrošnje u razdoblju neposredno prije poroda pripada inzulinu, kojega je kroz čitavu trudnoću koristilo od 6 u prvom tromjesečju, do 10 žena u trećem tromjesečju i neposredno pred porod, zatim bisakodilu, čija se potrošnja povećala u razdoblju neposredno pred porod s 1 na 3 te ranitidinu, kojeg je tijekom cijele trudnoće uzimala 1 trudnica i vitaminsko-mineralni kompleks kojeg je neposredno pred porod nastavilo uzimati 4 trudnice.
ATK glavna anatomska skupina N (lijekovi za živčani sustav) Većinu potrošnje ove skupine čini benzodiazepinski psiholeptik diazepam, čija se potrošnja povećava s trudnoćom, tako da ga je u prvom tromjesečju koristilo 74 (8%) žena, u drugom 127 (14%), a u trećem 212 (24%) žena. Neposredno pred porod diazepam je primijenjen u 54 rodilje. Od benzodiazepina, jedna je žena koristila alprazolam u drugom trimestru. Na drugom mjestu, s mnogo manjom potrošnjom, nalazi se skupina analgetika (N 02) u kojoj najveću potrošnju ima paracetamol koji je koristilo po trimestrima 26, 30 i 32 žena, zatim acetilsalicilna kiselina koju je korisilo 14, 11 i 15 žena te tri žene neposredno prije poroda. Metamizol je primijenjen u tri trudnice u prvom te kod jedne u drugom i trećem trimestru, a neposredno pred porod su ga koristile četiri trudnice. Po dvije trudnice su u svakom trimestru koristile kombinacije paracetamola s propifenazonom, kofeinom i kodeinom. Tijekom cijele trudnoće tri žene su koristile antiepileptike valpromid i karbamazepin. U trećem trimestru jedna je trudnica koristila antidepresiv sertralin, dok je njih četiri tijekom cijelog razdoblja trudnoće bilo na metadonskoj terapiji ovisnosti o opioidima.
ATK glavna anatomska skupina B (lijekovi s učinkom na krv i krvotvorne organe) Najviše su korišteni fero-spojevi za čije je korištenje značajno da ono raste od drugog tromjesečja, tako da ih je u prvom tromjesečju koristilo 87 (10%) trudnica, u drugom 139 (16%), a u trećem 176 (20%). Na drugom je mjestu folna kiselina, čija potrošnja tijekom trudnoće pada (od 88 (10%) žena u prvom preko 33 (4%) u drugom do samo 15 (2%) u trećem tromjesečju. Neposredno pred porod, fero-spojeve su koristile još 12 trudnica dok folnu kiselinu nije koristila niti jedna. U potrošnji ove skupine sudjeluje još antitrombotik dalteparin, kojega je koristilo sedam žena u prvom, a osam u drugom i trećem tromjesečju te četiri žene neposredno pred porod. U razdoblju neposredno pred porod dvije trudnice su koristile antitrombotik reviparin.
ATK glavna anatomska skupina G (lijekovi s učinkom na urogenitalni sustav i spolni hormoni) U ovoj skupini, tijekom trudnoće raste potrošnja ginekoloških antiinfektiva i antiseptika (G 01). Na vodećem mjestu među ovim lijekovima je kombinacija oksitetraciklina i nistatina koje je koristilo 78 (9%), 123 (14%) i 113 (13%) žena tijekom tri trimestra, dok je ovaj lijek neposredno prije poroda koristilo pet žena. Potrošnja mikonazola se kretala od pet žena u prvom, do osam u drugom i sedam u trećem tromjesečju. Tijekom trudnoće, u skupini G raste i potrošnja simpatomimetika ritodrina s pet u prvom, na 26 žena u drugom i 62 žene koje su koristile ovaj lijek u trećem tromjesečju. Neposredno pred porod, ritodrin je koristila 21 trudnica. Za razliku od simpatomimetika i antiinfektiva, potrošnja progestagena didrogesterona pada tijekom trudnoće s 54 žene koje su ovaj lijek koristile u prvom trimestru, na 29 u drugom te 7 žena u trećem trimestru. Neposredno prije poroda ovaj lijek je koristila jedna trudnica. Tijekom prvog i početkom drugog tromjesečja jedna je žena koristila kombinaciju antiandrogena i estrogena, ciproteronacetat+estradiol.
ATK glavna anatomska skupina J (lijekovi za liječenje sustavnih infekcija) Unutar skupine J tijekom trudnoće korišteni su isključivo antibiotici (J 01). Među antibioticima dominira potrošnja cefalosporina. Najviše je korišten cefaleksin i to po trimestrima: 17, 30 i 28, a neposredno prije poroda primijenjen je u jedne trudnice. Tijekom trudnoće rasla je i potrošnja cefuroksimaksetila s 10, na 12 i 18 u trećem trimestru te u tri žene neposredno pred porod. Cefuroksim je primijenjivan od drugog trimestra kod dvije žene, u trećem kod jedne i neposredno pred porod kod njih devet. Cefazolin je primijenjen neposredno pred porod u četiri trudnice. U skupini penicilina najveću potrošnju su imali penicilini širokog spektra: amoksicilin kojega je koristilo po trimestrima 12, 26 i 16 žena te jedna neposredno pred porod, i amoksicilin s klavulanskom kiselinom kojega su koristile po trimestrima 8, 14 i 24 žene. Ampicilin je primijenjen u jedne, četiri i jedne žene po trimestrima i u četiri žene neposredno prije poroda. Među penicilinima uskog spektra benzilpenicilin je primijenjen u dvije, pet i dvije žene po trimestrima te u dvije žene pred porod, dok je benzatin penicilin primijenjen u jedne žene u prvom i u četiri žene u trećem trimestru. Kloksacilin je primijenjen u dvije žene u drugom trimestru i pred porod. U skupini makrolida tijekom trudnoće je rasla primjena azitromicina, po trimestrima (3, 7, 8), eritromicina (1, 2 i 3), dok je klindamicin primijenjen u dvije trudnice u prvom i drugom trimestru. Gentamicin je primijenjen u dvije trudnice u drugom, tri u trećem trimestru i u četiri neposredno pred porod. Norfloksacin je primala jedna trudnica u drugom i tri u trećem trimestru, a metronidazol po jedna trudnica u svakom trimestru.
ATK glavna anatomska skupina C (lijekovi za srčanožilni sustav) Korištenje atenolola poraslo je od 13 (2%) žena u prvom, preko 32 (4%) u drugom do 62 (7%) u trećem tromjesečju. Neposredno pred porod atenolol je koristilo 15 trudnica. Tijekom trudnoće povećala se potrošnja verapamila, kojeg je u prvom tromjesečju koristila jedna trudnica, u drugom 11, a u trećem 17 trudnica. Neposredno pred porod verapamil su nastavile trošiti dvije trudnice. Potrošnja nifedipina je porasla s tri trudnice, koliko ih je trošilo ovaj lijek u prvom tromjesečju, na četiri u trećem te na šest koje su trošile nifedipin neposredno pred porod. Urapidil, koji nije korišten tijekom razdoblja trudnoće, neposredno pred porod uzimalo je pet rodilja. Cilazapril i enalapril trošile su po dvije trudnice u prvom trimestru, a dalje niti jedna, dok je lizinopril trošila jedna trudnica u drugom i trećem trimestru.
ATK glavna anatomska skupina D (lijekovi s učinkom na kožu- dermatici) Manji porast tijekom trudnoće pokazao je klotrimazol, kojeg je u prvom tromjesečju koristilo 20 (2%) žena, u drugom 44 (5%), a u trećem 94 (11%). Neposredno pred porod koristile su ga tri trudnice. Ostatak potrošnje ove skupine pripada ekonazolu.
ATK glavna anatomska skupina H (sustavni hormonski lijekovi) U ovoj skupini, najviše korišten lijek je levotiroksin, kojeg je koristilo 14 žena tijekom čitave trudnoće, a neposredno pred porod njih četiri. Potrošnja tiamazola se s dvije, povećala na pet u trećem trimestru. Ostatak potrošnje u ovoj skupini čine metilprednizolon kojega su koristile tri žene u prvom, šest u drugom i četiri u trećem tromjesečju, deksametazon, kojega je koristilo sedam žena samo u trećem trimestru te tri žene neposredno pred porod te oksitocin kojega je koristila samo jedna žena neposredno pred porod.
ATK glavna anatomska skupina R (lijekovi za dišni sustav) U ovoj skupini najveći porast potrošnje pokazuje deksametazon kojega su koristile šest trudnica u trećem trimestru te dvanaest trudnica neposredno prije poroda, što čini cjelokupnu potrošnju ove skupine u tom razdoblju. U trećem trimestru povećala se primjena nafazolina, oksimetazolina, budezonida i salbutamola, primjena salmeterola se smanjila te on nije upotrebljavan u drugom i trećem trimestru, dok se primjena loratadina smanjila s tri žene u prvom na dvije u drugom i trećem trimestru. Aminofilin su koristile po dvije žene u drugom i trećem trimestru trudnoće.
Potrošnja lijekova iz ATK glavne anatomske skupine M (lijekovi za koštano-mišićni sustav) tijekom trudnoće je vrlo mala. U prvom trimestru jedna je trudnica koristila ketoprofen, u drugom trimestru tri trudnice i u trećem jedna. Diklofenak je koristila jedna trudnica u drugom trimestru. Povećana je potrošnja ovih pripravaka neposredno pred porod.
Lijekovi iz preostale četiri skupine ATK sustava (L, P, S i V) nisu korišteni za vrijeme trudnoće.
Lijekovi koji su najviše korišteni tijekom trudnoće prikazani su u Tablici 5.
Od lijekova čija je primjena počela prije i nastavljena za vrijeme trudnoće na vodećem mjestu su levotiroksin te inzulin. Od lijekova čija je primjena počela za vrijeme trudnoće, a prije prijema u bolnicu na prvom su mjestu vitaminsko-mineralni kompleks koji je koristilo 56,9% trudnica. Za lijekove korištene u razdoblju između prijema u bolnicu i poroda značajno je da su se najviše koristili metoklopramid (10,1%) i diazepam (6,0%).
Slika 1. prikazuje distrubuciju potrošnje lijekova prema FDA klasifikaciji rizika u trudnoći. Najviše korištenih lijekova spada u B kategoriju (88%), dok u A kategoriju spada 77% korištenih lijekova. Skupina C ima udjela od 16%. Od kategorija u kojima postoje dokazi humanog fetalnog rizika, kategorija D ima 47,5% udjela u ukupnom korištenju lijekova u trudnoći, dok je samo jedan lijek (0,1%) iz kategorije X, koja ima dokazano teratogeni učinak.

Tablica 6. prikazuje lijekove kategorija D i X koji su korišteni tijekom trudnoće. Većinu udjela ima diazepam čija je potrošnja rasla tijekom cijele trudnoće te atenolol čija se potrošnja tijekom trudnoće povećala više od tri puta. Acetilsalicilna kiselina pripada kategoriji D u trećem trimestru14,20 te se i podatak prikazan u tablici 6. odnosi samo na treći trimestar. Isto se odnosi i na ketoprofen, dok lizinopril pripada kategoriji D u drugom i trećem trimestru14,20 upravo kada je i korišten u ovome istraživanju. Ciproteron+etinilestradiol pripadaju kategoriji X iako maskulinizirajući učinak na fetus ispoljavaju ukoliko se koriste iza osmog tjedna trudnoće20. Trudnica koja je sudjelovala u ovome istraživanju koristila je ovaj lijek i početkom drugog trimestra.

Rasprava
Prema prikazanim rezultatima 96,2% žena u Zagrebu tijekom trudnoće uzima barem jedan lijek. U prosjeku, svaka je trudnica tijekom trudnoće koristila 2,6 lijeka, što je manje od europskog prosjeka. Usporedbe sa sličnim istraživanjima u drugim zemljama kazuju da je potrošnja lijekova u trudnoći u nas manja nego u većini zemalja; u Francuskoj žene tijekom trudnoće troše prosječno 13,6 lijekova21, u Njemačkoj 7,8 lijekova4, Nizozemskoj 4,2 lijeka22, SAD 3,823, dok je jednaka potrošnji u Danskoj u kojoj se troši 2,6 lijeka.24,25 Studije o potrošnji lijekova u trudnoći pokazuju da 80-99% trudnica uzima lijekove, i to prosječno od 4 do 7 lijekova. Većina lijekova može proći kroz posteljicu, pa tako može imati i štetno djelovanje na embrio i fetus.1-4

Ovo istraživanje je pokazalo da je najčešće korišten lijek među zagrebačkim trudnicama vitaminsko-mineralni kompleks. Prema ovom pokazatelju, Zagreb se ne razlikuje od ostalih sredina u kojima su rađena ovakva istraživanja, a u kojima vitamini i minerali imaju najvećeg udjela u potrošnji lijekova tijekom trudnoće.4,7

Uz vitamine se mogu razmatrati antianemici, gdje su među 20 najpropisivanijih lijekova fero-spojevi na 4. i folna kiselina na 6. mjestu. Željezo se koristi u raznim oblicima (fero-sulfat, fero-fumarat), a indiciran je zbog čestih anemija u trudnoći i nakon poroda. Apsorpciju željeza pomaže vitamin C koji trudnice uzimaju daleko najčešće u vitaminsko-mineralnom kompleksu koji sadrži 0,8g folne kiseline. Folna kiselina je značajna u prevenciji defekata neuralne cijevi26 te je indicirana kod trudnica koje imaju epilepsiju, a uzimaju tzv. starije antiepileptike s antifolatnim učinkom (fenobarbiton, karbamazepin, valproat) i u trudnica koje su prethodno rodile djecu s defektom neuralne cijevi. Preporučena doza za ove trudnice je 4 mg/dan, a za sve ostale 0,4 mg/dan.27,28 Međutim, za profilaktični učinak potrebno je folnu kiselinu uzimati četiri tjedna prije koncepcije, iz razloga što se neuralna cijev zatvara 28 dana nakon koncepcije.4 Iako je, prema našem istraživanju, vrlo mali broj žena uzimao folnu kiselinu prije trudnoće kao samostalan lijek (svega 3) i takva je potrošnja folne kiseline bila mala u prvom (3,7%), nešto veća u drugom (9,9%), a smanjivala se u trećem tromjesečju (1,7%), važno je naglasiti da je većina žena koristila folnu kiselinu unutar vitaminsko-mineralnog kompleksa (40,8% u prvom, 31,1% u drugom i 49,8% u trećem tromjesečju). U zemljama u kojima su rađena ovakva istraživanja, tijekom trudnoće se najviše koriste vitamini i minerali, među kojima najveću potrošnju imaju magnezij i željezo. Postavlja se pitanje racionalne primjene ovih lijekova s obzirom da je deficit vitamina i minerala rijedak, a magnezij je široko rasprostranjen u prehrani te se njegova povećana primjena u trudnoći često smatra neopravdanom.9 Također, postavlja se pitanje racionalne uporabe željeza s obzirom da je prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije samo 10% žena tijekom trudnoće anemično. Folna kiselina se obično primjenjuje u razdoblju kada više nema preventivnog učinka.4 Upotreba vitaminskih dodataka uz folnu kiselinu ojačava zaštitu protiv defekata neuralne cijevi.29

Brojna znanstvena istraživanja još uvijek ne daju jasan odgovor o potrebi vitaminsko-mineralne nadomjesne terapije u trudnoći. Većina autora zastupa tvrdnju da je za pravilan razvoj fetusa neophodna kvalitetna prehrana bogata vitaminima i mineralima, no da, ukoliko se trudnica normalno hrani, unosi sve potrebne hranljive sastojke u dovoljnoj mjeri, pa nema potrebe za nadomjescima.30,31 Međutim, suvremeni način života i loše prehrambene navike često dovode do nedovoljno kvalitetne prehrane žena u trudnoći, koja bi, uz potrebe za edukacijom trudnica i žena koje planiraju trudnoću, zahtijevala i prehrambene nadomjestke tijekom trudnoće.32

Skupina psiholeptika (glavna terapijska skupina N 05) je nakon vitamina, skupina s najvećom potrošnjom tijekom trudnoće, a u ovoj skupini cjelokupnu potrošnju čine benzodiazepini, koji se u nas vrlo često i neopravdano propisuju.33 Među 20 vodećih lijekova po potrošnji tijekom trudnoće diazepam je na 2. mjestu. Koristilo ga je 33,9% trudnica uz jednu trudnicu koja je koristila alprazolam. Prema preporukama Australske komisije za evaluiranje lijekova trebalo bi ga izbjegavati tijekom trudnoće i neposredno prije poroda, budući da mogu i kod majke i kod djeteta izazvati ovisnost, a kod djeteta još i sindrom sustezanja. Primjena benzodiazepina u trudnoći i u svijetu je uvelike raširena, iako se većina autora slaže da ih treba izbjegavati, naročito tijekom prvog trimestra te propisivati u najmanjoj mogućoj dozi, kroz vrlo kratko vrijeme.34 Također i FDA ih ne preporučuje, osim u nekim iznimnim slučajevima gdje je korist za majku veća od rizika za plod.35,36 Stoga se postavlja pitanje opravdanosti široke primjene diazepama tijekom trudnoće u Zagrebu.

Visoku potrošnju tijekom trudnoće ima skupina G, u kojoj dominiraju antiinfektivi i antiseptici (G 01) koje je u trudnoći koristilo 26,0% žena. Iz te skupine među prvih 20 najpropisivanijih lijekova na 3. mjestu je kombinacija antibiotika (oksitetraciklin+nistatin) u obliku vaginaleta za lokalnu uporabu. Bliski ovoj terapijskoj skupini su antimikotici (D 01) s klotrimazolom, koji zauzima 5. mjesto među najpropisivanijim lijekovima, a kojeg je koristilo 14,9% žena kao vaginalni antimikotik.

Visoku potrošnju antibiotika tijekom trudnoće čine u najvećoj mjeri cefalosporini i penicilini, koji su lijekovi izbora u trudnoći.18

Visoka pozicija metoklopramida na 7. mjestu posljedica je njegove česte primjene po prijemu u bolnicu neposredno prije poroda.

U skupini C visoka je potrošnja atenolola koji prema FDA klasifikaciji pripada kategoriji D.14,20

S obzirom na FDA klasifikaciju lijekova, iako je postotak žena koje su uzimale lijekove iz skupine X manji od većine svjetskih pokazatelja,7,8,13 visoka je potrošnja lijekova koji imaju kategoriju D, tako da prema potrošnji rizičnih skupina lijekova, Zagreb spada u europski prosjek.16 U nas se koristi značajno više benzodiazepina no značajno manje protuupalnih nesteroidnih antireumatika, antiepileptika, antidepresiva i ACE inhibitora. U gotovo svim zemljama antacidi zauzimaju vrlo visoko mjesto u potrošnji, što kod nas nije slučaj.4,21 Zabrinjavajuća je činjenica visoka potrošnja diazepama u trudnoći, koja nema svoje pokriće u stručnim smjernicama.34-36 Potrošnja acetilsalicilne kiseline se povećala upravo u trećem trimestru kada ovaj lijek dobiva kategoriju D zbog mogućeg utjecaja na prijevremeno zatvaranje ductusa Botalli14. Također, nikakvog opravdanja nema činjenica da je metamizol koristilo sedam žena tijekom trudnoće s obzirom da je njegova primjena i izvan razdoblja trudnoće upitna zbog mogućeg izazivanja agranulocitoze, kao najznačajnije nuspojave te aplastične anemije37-39. Primjena doksiciklina u nas je također nepotrebno visoka s obzirom na činjenicu da su tetraciklini kontraindicirani u trudnoći. 8,14

Metodološka ograničenja naše studije su u tome da je provedena anketiranjem trudnica i rodilja, pri čemu se ne može isključiti mogućnost pogreške sjećanja te utjecaj stupnja edukacije i osobnosti na valjanost odgovora. Iz tog razloga je dio istraživanja napravljen uvidom u bolničke kartone. Također, trajanje istraživanja ne isključuje mogućnost sezonskih utjecaja na rezultate. Svjetske studije sve više podatke crpe iz informatičkih baza podataka o propisanim lijekovima koje svode mogućnost pogreške na minimum24 te ukazuju na potrebu da i u Hrvatskoj što prije zaživi zdravstveni informatički sustav koji će zdravstvene pokazatelje učiniti transparentnima.

Zaključak


Unatoč navedenim ograničenjima u istraživanju, studija je ukazala na postojanje neracionalne, odnosno, moguće i štetne primjene lijekova u trudnoći u zagrebačkih rodilja te otvorila mogućnosti za unapređenje kvalitete terapije u ovom osjetljivom životnom razdoblju. Neopravdano veliku potrošnju pokazuju prije svih benzodiazepini. Primjena kardiovaskularnih lijekova u trudnoći, među kojima je najviše korišteni lijek atenolol, također ostavlja mogućnost za unaprijeđenje kvalitete terapije. Posve nepotrebnom čini se uporaba metamizola i doksiciklina u trudnoći. Postavlja se pitanje racionalne primjene vitamina, minerala, željeza i folne kiseline, s obzirom da se ovi lijekovi nalaze i u slobodnoj prodaji.

Literatura


1. Malm H, Martikainen J, Klaukka T, Neuvonen PJ. Prescription drugs during pregnancy and lactation - a Finnish register-based study. Eur J Clin Pharmacol 2003;59:127-33.

2. De Vigan C, De Walle HEK, Cordier S, Goujard J, Knill-Jones R, Ayme S, Calzolari E, Bianchi F, OECM Working Group. Therapeutic drug use during pregnancy: a comparison in four European countries. J Clin Epidemiol 1999;52:977-82.

3. Collaborative group on drug use in pregnancy (CGDUP).Medication during pregnancy: an intercontinental cooperative study. Int J Gynecol Obstet 1992;39:185-96.

4. Egen-Lappe V, Hasford J.Drug prescription in pregnancy: analysis of a large statutory sickness fund population.Eur J Clin Pharmacol 2004;60:659-66.

5. Bonati M, Bortolus R, Marchetti F, Romero M, Tognoni G.Drug use in pregnancy: an overview of epidemiological (drug utilization) studies. Eur J Clin Pharmacol 1990;38:325-8.

6. Marchetti F, Romero M, Bonati M, Tognoni G and the Collaborative Group on Drug Use in Pregnancy(CGDUP). Use of psyhotropic drugs during pregnancy. Eur J Pharmacol 1993; 45:495-501.

7. Piper JM, Baum C, Kennedy DL. Prescription drug use before and during pregnancy in a Medicaid

population. Am J Obstet Gynecol 1987; 157: 148-156.

8. Andrade SE, Gurwitz JH, Davis RL, Chan KA, Finkelstein JA, Fortman K i sur. Prescription drug

use in pregnancy. Am J Obstet Gynecol 2004; 191:398-407.

9. Riley EH, Fuentes-Afflick E, Jackson RA, Escobar GJ, Brawarsky P, Schreiber M i sur. Correlates

of prescription drug use during pregnancy. J Womens Health (Larchmt). 2005; 14: 401-409.

10. Hoffmann A, Jager O, Peiker G, Reimann I. Drug use in pregnancy: East German data of an international collaborative study. Int J Clin Pharmacol Ther Toxicol 1992;30:462-4.

11. Reimann I, Karpinsky C, Hoffmann A.Epidemiological data on drug use during pregnancy in Thuringia, East Germany, Int J Clin Pharmacol Ther 1993;34:80-3.

12. Irl C, Hasford J, and the PEGASUS-Study Group. The PEGASUS project-a perspective cohort study for the investigation of drug use in pregnancy. Int J Clin Pharmacol Ther 1997;35:572- 6.

13. Egen V, Roesch C, Steinbicker V, Hasford J. Drug utilization during pregnancy – a comparison between East and west Germany. Pharmacoepidemiol Drug Saf 2002;11: S148-S9.

14. Perinatology.com. Drugs in Pregnancy and Breastfeeding. FDA categories. http://www.perinatology.com/exposures/druglist.htm

15. Anatomical Therapeutic Chemical (ATC) Classification Index with Defined Daily Doses (DDDs). Who Collaborating Centre for Drug Statistic Methodology Oslo 2005.

16. Bulat M, Geber J, Lacković Z. Medicinska farmakologija. Zagreb: Medicinska naklada; 1999.

17. Živković R. Klinička farmakologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2000.

18. Vrhovac B. i sur. Farmakoterapijski priručnik. Zagreb: Medicinska naklada; 2003.

19. Kunec-Vajić E. Farmakokinetika. Zagreb: Medicinska naklada; 2004.

20. Briggs GG, Freeman RK, Yaffe SJ. Drugs in Pregnancy and Lactation 5th edition, Baltimore, MD: Williams &Wilkins,1998.

21. Lacroix I, Damase-Michel C, Lapeyre-Mestre M, Montastruc JL. Prescription of drugs during pregnancy in France. Lancet 2000;356 (9243):1735-6.

22. De Jong –van den Berg LTW, van den Berg PB, Haaijer-Ruskamp FM, Dukes MNG, Wesseling H. Investigating drug use in pregnancy. Methodological problems and perspectives. Pharm Weekbl (Sci) 1991;13:32-8.

23. Mirkin B.L. Perinatal pharmacology and therapeutics.New York:Academic Press;2003.

24. Oslen C, Sorensen HT, de Jong-van den Berg L, Oslen J, Steffensen FH. Prescribing during pregnancy and lactation with reference to Swedish classification system. A population-based study among Danish women. The Euromap Group. Acta Obstet Gynecol Scand 1999;78(8):686-92.

25. Oslen C, Steffensen FH, Nielsen GL, de Jong-van den Berg L, Oslen J, Sorensen HT. Drug use in first pregnancy and lactation: a population based survey among Danish women. The EUROMAP Group.Eur J Clin Pharmacol 1999;55(29):139-44.

26. Van Rooij IA, Ocke MC, Straatman H, Zielhuis GA, Merkus HM, Steegers-Theunissen RP.

Periconceptional folate intake by supplement and food reduces the risk of nonsyndromic cleft

lip with or without clef palate. Prev Med 2004;39(4):689-94.

27. Pitkin RM.Folate and neural tube defects. American Journal of Clinical Nutrition, Vol.85,No 1, 285S-288S, 2007.

28. Czeizel AE. Folic acid: a public-health challenge, Foundation for the Community Control of Hereditary Diseases, Budapest.

29. Goh YI, Bollano E, Einarson TR, Koren G. Prenatal multivitamin supplementation and rates of congenital anomalies: a meta-analysis, J Obstet Gynaecol Can.2006 Aug;28(8):680-9.

27. Jackson AA, Robinson SM. Dietary guidelines for pregnancy: a review of current evidence. Public Health Nutr 2001; 4 (2B):625-30.

28. Kind KL, Moore VM, Davies MJ. Diet around conception and during pregnancy- effects on fetal

and neonatal outcomes. Reprod Biomed online 2006; 12(5):532-41.

29. Glenville M. Nutritional supplements in pregnancy: commercial push or evidence based? Curr opin Obstet Gynecol 2006; 18(6):642-7.

30. Štimac D, Vukušić I, Čulig J i sur. Izvanbolnička potrošnja lijekova u Gradu Zagrebu u 2002. i 2003. godini. Pharmaca 2004;42:174-89.

31. Iqbal MM, Sobhan T, Aftab SR, Mahmud SZ. Diazepam use during pregnancy: a review of the

literature. Del Med J 2002; 74(3):127-35.

32. Guidelines for the clinical evaluation of psychoactive drugs in infants and children, US Dept.Hlth. Education and Welfare. Washington: FDA 79-3055; 1979.

33. Einarson A, Vega CP. The safety of psychotropic drug use during pregnancy: a review. Med gen Med 2005;7(4):3.

34. Ibanez L, Vidal X, Ballarin E et al. Population-based drug-induced agranulocytosis. Arch

Intern Med 2005; 165: 869-74.

35. Backstrom M, Hagg S, Mjorndal T et al. Utilization pattern of metamizole in northern

Sweden and risk estimates of agranulocytosis. Pharmacoepidemiol Drug Saf 2002;

11: 239-45.

36. Ibanez L, Vidal X, Ballarin E et al. Agranulocytosis associated with dipyrone

(metamizole). Eur J Clin Pharmacol 2005; 60: 821-9.

37. http://www.euro.who int./Document/E88101.pdf

Tablica 1. Rodilje prema dobi


Table 1. Parturient women by age


Dobna skupina

Age group

Broj

N

Postotak (%)

Percent (%)

0-19

17

1,9

20-24

138

15,5

25-29

336

37,6

30-34

282

31,6

35-39

103

11,5

>=40

17

1,9

U k u p n o

T o t a l

893


100,0

Tablica 2. Rodilje prema obrazovanju


Table 2. Parturient women by education


Obrazovanje

Education

Broj

N

Postotak (%)

Percent (%)

Bez škole

Uneducated

1


0,1


Niža stručna sprema (NSS)

Lower school

78


8,7


Srednja stručna sprema (SSS)

Secodary school

568


63,6


Viša stručna sprema (VŠS)

Higher school

83


9,3


Visoka stručna sprema (VSS)

Academy

16


18,3


U k u p n o

T o t a l

893


100,0

Tablica 3. Broj korištenih lijekova u trudnoći


Table 3. Namber of drugs, used in pregnancy



Broj korištenih lijekova

No. of used drugs

Broj žena i postotak (%)

No. of women using drug and percent (%)

0

34 (3,8)

1

259 (29,0)

2

209 (23,4)

3

186 (20,8)

4

99 (11,1)

5

55 (6,2)

6

23 (2,6)

7

16 (1,8)

8

9 (1,0)

9

3 (0,3)

Ukupno

Total

893 (100,0)

Tablica 4. Anatomsko-terapijsko-kemijska (ATK) klasifikacija lijekova – propisivani lijekovi u trudnoći


Table 4. Anatomical Therapeutic Chemical (ATC) classification main groups – prescription rates in pregnancy




N (%)



ATK glavna skupina



ATC main group

1. tromj.



1. trim.

2. tromj.



2. trim.

3. tromj.

3. trim.



Trudnoća ukupno

Pregnancy total

Prije prijema u bolnicu

Before hospital admission

Poslije prijema u bolnicu

After hospital admission

A probavni sustav i metabolizam

A alimentary tract and metabolism

359 (23,3)

507 (32,8)

507 (36,9)

108 (7,0)

1544 (100,0)

N živčani sustav

N nervous system

126 (19,8)

178 (27,9)

271 42,5)

63 (9,9)

638 (100,0)

B krv i krvotvorni organi

B blood and blood-forming organs

182 31,2)

182 (31,2)

202 (34,6)

18 (3,1)

584 (100,0)

G urogenitalni sustav i spolni hormoni

G genito-urinary system and sex hormones

143 (26,1)

187 (34,2)

189 (34,6)

28 (5,1)

547 (100,0)

J antiinfektivi za sustavnu upotrebu

J anti-infectives for systemic use

59 (18,6)

115 (36,2)

113 (35,5)

31 (9,8)

318 (100,0)

C kardiovaskularni sustav

C cardiovascular system

27 (13,9)

48 (24,7)

90 (46,4)

29 (15,0)

194 (100,0)

D dermatici

D dermatologicals

20 (12,2)

46 (28,1)

95 (57,9)

3 (1,8)

164 (100,0)

H sustavni hormonski lijekovi osim spolnih hormona

H systemic hormonal prepara.excl. sex hormones

18 (23,7)

21 (27,6)

29 (38,2)

8 (10,5)

76 (100,0)

R dišni sustav

R respiratory system

7 (16,3)

5 (11,6)

19 (44,2)

12 (27,9)

43 (100,0)

M koštano-mišićni sustav

M musculo-sceletal system

1 (6,7)

4 (26,7)

2 (13,3)

8 (53,3)

15 (100,0)

Tablica 5. 20 najpropisivanijih lijekova u trudnoći


Table 5. The most provided twenty drugs during pregnancy


Redni broj



No.

Glavna terapijska skupina

Main therapeutic subgroup

Naziv lijeka



Name of drug

Broj žena koje su koristile lijek

No. of women

using drug

Postotak žena (%)

Percent of women (N=893)

1

A 11

vitaminsko-mineralni kompleks

vitamin-mineral complex

508

56,9

2

N 05

diazepam

diasepam

303

33,9

3

G 01

oksitetraciklin+nistatin

ocyitetracycline + nystatine

227

25,4

4

B 03

fero-spojevi

iron drugs



203

22,7

5

D 01

klotrimazol

clotrimazole

133

14,9

6

B 03

folna kiselina

folic acid

94

10,5

7

A 03

metoklopramid

methoclopramide

91

10,2

8

G 02

ritodrin

ritodrine

88

9,9

9

C 07

atenolol

atenolol

82

9,2

10

G 03

didrogesteron

dydrogesteron

61

6,8

11

A 10

Inzulin

insulin

59

6,6

12

J 01

cefaleksin

cephalexin

55

6,2

13

J 01

amoksicilin

amoxycillin

47

5,3

14

A 10

humani izofan-inzulin

human isophan-insulin

72

8,1

15

N02

paracetamol

paracetamol

47

5,3

16

A01

fluonatril

fluonatril

40

4,5

17

J 01

amoksicilin+klavulanska kiselina

amoxycillin+clavulanic acid

38

4,3

18

J01

cefuroksimaksetil

cefuroximaxetil

38

4,3

19

A12

Ca-glubionat

Ca-glubionat



37

4,1

20

C08

verapamil

verapamil

24

2,3

Tablica 6. Broj žena koje su koristile lijekove iz D i X skupina FDA* klasifikaciji rizika u trudnoći


Table 6. No.of women used drugs from D and X FDA risk classification groups in pregnancy



FDA klasifikacija

FDA classification

Lijekovi


Drugs

Broj žena koje su koristile lijek

No. of women using drug

Postotak žena (%)

Percent of women (%)

Ukupno


Total

Postotak (%)



Percent (%)

D


diazepam

diazepam

atenolol


atenolol

acetilsalicilna kiselina



acetylsalicylic acid

metamizol



metamizole

doksiciklin



doxicycline

tiamazol


thiamazolum

valpromid



valpromide

Na-valproat



valproic acid

lizinopril



lisinopril

ketoprofen



ketoprofen

karbamazepin



carbaazepine

alprazolam



alprazolam

303
82
15
7
7
5
2
2
2
1
1
1

33,9
9,2
1,7
0,8
0,8
0,6
0,2
0,2
0,2
0,1
0,1
0,1

428

47,9

X

ciproteron+etinilestradiol

cyproterone and ethinilestradiol

1

0,1

1

0,1

* FDA – Food and Drug Administration



Slika 1. Udio lijekova prema FDA* klasifikaciji rizika u trudnoći (%)

Figure 1. Percent of drugs by FDA* classification risks in pregnancy (%)

Legenda: *FDA – Food and Drug Administration


  • A kontrolirane studije u žena nisu pokazale rizik za fetus

  • B studije na gravidnim životinjama nisu pokazale rizik za fetus, ali nema kontroliranih studija u žena

  • C studije na životinjama pokazale su teratogeni učinak, nema kontroliranih studija u žena. Lijek dati samo ako potencijalna korist opravdava mogući rizik za fetus.

  • D postoje dokazi humanog fetalnog rizika, ali korist od primjene lijeka može opravdati mogući rizik (u za život opasnim situacijama, teške bolesti za koje nema drugog lijeka, a sama bolest ima veću učestalost malformacija, npr. hipertireoza, epilepsija).

  • X studije na životinjama ili ženama pokazale su teratogeni učinak ili je dokaz fetalnog rizika potvrđen ljudskim iskustvom; rizik ne opravdava bilo koju moguću korist; ne smiju se koristiti u trudnica ili žena generativne dobi.








Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©azrefs.org 2016
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə